| Naziv studijskog programa | PRIMENJENA STATISTIKA |
| Samostalna visokoškolska ustanova u kojoj se izvodi studijski program |
Univerzitet u Novom Sadu, Univerzitetski centar za primenjenu statistiku |
| Naučna, stručna ili umetnička oblast | primenjena statistika |
| Vrsta studija | master akademske studije |
| Obim studija izražen ESPB bodovima | 120 ESPB |
| Naziv diplome | master primenjene statistike |
| Dužina studija | dve školske godine (4 semestra) |
Svrha studijskog programa
Svrha studijskog programa Primenjena statistika je obrazovanje stručnjaka iz oblasti statistike, u skladu s potrebama društva i nauke. Dosadašnja praksa u visokom obrazovanju je pokazala da je statistika kao naučni metod našla svoje mesto u različitim naučnim oblastima, kao što su ekonomija, medicina, psihologija itd. Svaka visokoobrazovna institucija je imala potrebu za angažovanjem statističara, kako za potrebe izvođenja nastave tako i za naučno-istraživački rad. Pored toga, u privredi i društvu takođe postoji velika potreba za stručnjacima koji su eksperti u oblasti statističkih istraživanja. Istraživanja javnog mnjena, kvaliteta života, zdravlja ljudi, ekonomskih pokazatelja su samo neki primeri u kojima je postojenje stručnjaka koji poznaki savremene složene statističke analize neophodno radi donošenja validnih zaključaka i aktivnosti. Problem je bio u tome što ne postoji ni jedan studijski program na teritoriji Republike Srbije koji obrazuje stručnjake tog profila. Dodatni problem je u tome što obrazovanje statističara mora da ima interdisciplinarni karakter, odnosno da je to stručnjak koji vrlo dobro poznaje statističke metode sa jedne strane i naučnu oblast u kojoj će statistika biti primenjena sa druge strane. Svrha ovog studijskog programa jeste da prevaziđe ove nedostatke obrazovanjem adekvatnih stručnjaka iz oblasti primenjene statistike.
Današnje okruženje zahteva takve stručnjake iz oblasti statistike, koji su sposobni da, koristeći informatička sredstva, rešavaju probleme iz različitih oblasti nauke i društva uz primenu savremenih složenih statističkih metoda i modela, a za to ih osposobljava ovaj studijski program, pružajući im neophodnu kompetentnost za samostalno istraživanje, rad i donošenje odluka.
Studijski program je koncipiran tako da prati savremene svetske tokove i stanje struke u odgovarajućem obrazovno-naučnom polju i usklađen je sa programima renomiranih inostranih visokoškolskih ustanova, a pre svega sa evropskim visokoškolskim ustanovama. Iz navedenog proizilazi da je studijski program takođe lako uporediv sa sličnim programima na inostranim visokoškolskim ustanovama, a posebno u okviru evropskog obrazovnog prostora.
Pokretljivost studenata ovog smera studija je moguća horizontalno i vertikalno. Horizontalna pokretljivost se ogleda kroz mogućnost prelaska na master akademske studije sličnog tipa u Srbiji ili u Evropi, dok se vertikalna pokretljivost ogleda u mogućnosti upisa na doktorske studije koje se nadovezuju na završene module ovog programa.
Svrha studijskog programa
Ciljevi studijskog programa primenjene statistike je postizanjenj odgovarajućih kompetencija i akademskih znanja s jedne strane u oblasti statistike, i, s druge u oblasti primene statističkih metoda u različitim naučnim oblastima (ekonomija, društvene nauke, biomedicina i inženjerstvo).
Ciljevi studijskog programa obuhvataju sticanje znanja u oblasti teorije verovatnoće, analize podataka, metodologije naučno-istraživačkog rada, teorije uzorka, neophodnih za statističare u bilo kojoj oblasti primene, i posebno sticanje znanja iz specijalističkih, statističkih predmeta kojima se stvara profil eksperta za primenu statističkih metoda u konkretnoj oblasti.
Cilj je zapravo stvaranje stručnjaka koji će imati sistematizovan i celovit skup znanja iz primenjene statistike koja su neophodna za statistička istraživanja u jednoj od konkretnih oblasti (ekonomija, društvene nauke, biomedicina i inženjerstvo).
Opšti ciljevi obrazovanja master primenjene statistike su sledeći: razvijanje kritičkog mišljenja i sposobnosti razumevanja i rešavanja ekonomskih problema, što uključuje takođe i formiranje svesti o neophodnosti permanentnog obrazovanja, nužnog za efikasno delovanje u dinamičkom, promenljivom okruženju; ciljevi obrazovanja se ogledaju i u formiranju takvih stručnjaka koji su osposobljeni za timski rad, spremni da rezultate svoga rada saopšte stručnoj i široj javnosti u usmenoj i pismenoj formi.
Jedan od značajnih ciljeva studijskog programa je obrazovanje stručnjaka, koji pored značajnoj teorijskog znanja, poseduje i dovoljno iskustva u primeni statistike u realnim problemima. Na taj način svršeni student je pripremljen za samostalan stručni i istraživački rad u velikom broju institucijama i preduzećima koji imaju potrebu za primenom statističkih metoda, kao jedne od najvažnijih naučnih metoda, u donošenju odluka i planova.
Kompetencije
Studenti koji završe master akademske studije iz primenjene statistike na Univerzitetu u Novom Sadu postaju masteri primenjene statistike - stručnjaci koji su osposobljeni da koriste savremena naučna dostignuća na polju statističke, kvantitativne analize, da znalački primenjuju analitička sredstva i da barataju matematičko-statističkim metodima i modelima uz primenu dostignuća informacione tehnologije. Diplomirani stručnjaci ovog smera mogu biti zaposleni u najrazličitijim privrednim i naučnim oblastima, odnosno u svim sferama gde je potrebna statistička analiza, a posebno u oblasti ekonomije, biomedicine, inženjeringa i društvenim naukama uopšte. Sa stečenim kompetencijama diplomirani studenti primenjene statistike mogu samostalno učestvovati u procesima analize, planiranja, formulisanja strategija razvoja, pripreme i donošenja odluka, upravljanju i rukovođenju, te samostalnom donošenju taktičkih i strategijskih odluka vezanih za primenjena statistička istraživanja i analizu.
Završetkom diplomskih akademskih studija studentu se izdaje diploma kojom se potrvđuje završetak studija i sticanje akademskog naziva – master primenjene statistike - u skladu sa Zakonom. Kompetencije koje diplomirani student stiče su usvojena metodološka, kvantitativna i kvalitativna znanja iz područja osnovnih matematičko-statističkih disciplina (teorija verovatnoće, principi statističke analize podataka, multivarijaciona analiza, teorija uzoraka), iz područja neohpodnih informatičkih znanja (baze podataka, statistički softver) kao i različitih statističkih disciplina koje su posebno primenjive u oblasti ekonomije (analiza vremenskih serija, ekonometrija, mikroekonomski modeli, finansijski inženjering), biomedicine (biostatistika, epidemiologija, longitudinalna analiza podataka, bajesijanski metodi), inženjeringa (kontrola kvaliteta, eksperimentalni dizajn, Monte-Karlo metodi) i društvenih nauka (strukturalne jednačine).
Studenti stiču znanja i ovladavaju veštinama neophodnim za obavljanje visokostručnih, upravljačkih i analitičkih poslova iz širokog područja statističkih istraživanja i statističke analize. Poslovi koje na tržištu rada može da obavlja svršeni student su poslovi planiranja i analize, poslovi kvantitativne analize, prognoziranje varijacija posmatranih pojava u budućnosti i slični poslovi iz oblasti ekonomije, medicine, inženjeringa i društvenih nauka gde do izražaja dolazi istraživački rad i poznavanje kvantitativnih metoda. Pri tome, student je osposobljen da rezultate svojih istraživanja saopštava široj i naučnoj javnosti, i da samostalno donosi odluke na osnovu rezultata istraživanja.
Kurikulum
Studijski program primenjena statistika su dvogodišnje master studije.
U prvoj godini previđeno je 8 obaveznih predmeta koji ukupo vrede 50 ESPB bodova, jedan izborni predmet u vrednosti od 6 ESPB bodova i prvi deo stručne prakse koji se realizuje kao obavezan predmet u cilju pripreme studenta za stručnu praksu i izradu projekta koji je vrednovan sa 4 ESPB.
U drugoj godini nastava se realizuje po modulima. Studijskim programom su predviđena 4 modula (ekonomski modul, inženjerski modul, biomedicinski modul i modul društvenih nauka). U svakom modulu predviđena su tri obavezna predmeta koji su usko vezani za izabrani modul i koji su ukupno vrednovani sa 18 ESPB. Pored toga student u modulu bira izborne predmete ili iz grupe izbornih predmeta ili iz sadržaja drugih modula i na taj način osvaja 12 ESPB. Na osnovu odluke Stručnog veća student može deo bodova iz izbornih predmeta realizovati iz drugih studijskih programa na Univerzitetu. U drugoj godini student 6 ESPB bodova realizuje kroz drugi deo stručne prakse koja obuhvata praksu u odgovarajućim institucijama (Republičkom zavodu za statistiku, Kliničkom centru...) i izradu projekta. U cilju obezbeđivanja što kvalitetnijeg studijskog programa Univerzitet u Novom Sadu potpisao je sporazum sa Republičkim zavodom za statistiku koji, između ostalog, obuhvata i stručnu praksu.
Izrada završnog rada predviđena je za četvrti semestar. Završni rad je vrednovan sa 24 ESPB bodova.